Akutni infarkt miokarda: Simptomi, uzroci i kako prepoznati srčani udar na vrijeme

Šta je akutni infarkt miokarda?

Akutni infarkt miokarda predstavlja odumiranje dijela srčanog mišića usljed naglog prestanka protoka krvi kroz neku od koronarnh arterija koje snabdijevaju srce. To je posljednja faza i jedan od oblika klinicke slike koronarne bolesti, poznate i kao ishemijska bolest srca. Ova bolest može da se ispolji preko formi kao što su stabilna i nestabilna angina pektoris, vazospastična angina i asimptomatska ishemija miokarda.

Učestalost i značaj infarkta

Akutni infarkt miokarda može biti prva manifestacija koronarne bolesti i predstavlja vodeći uzrok smrtnosti u našoj zemlji. Dok u razvijenim zemljama svijeta učestalost infarkta opada, u Srbiji i regionu ona raste, sa jedino većom stopom u Rusiji unutar Evrope.

Kako nastaje infarkt miokarda?

Ljudi imaju dvije glavne srčane (koronarne) arterije: lijevu i desnu. Najčešći uzrok infarkta je ateroskleroza, koja zahvata arterije i dovodi do njihovog sužavanja. Ateroskleroza se razvija usled starenja, ali je podložna i mnogim faktorima rizika kao što su genetska predispozicija, starost, muški pol, šećerna bolest, hipertenzija, pušenje, povišene masnoće u krvi, gojaznost i nedostatak fizičke aktivnosti. Više prisustvo ovih faktora značajno povećava rizik od razvoja koronarne bolesti i infarkta miokarda.

Simptomi akutnog infarkta miokarda

Najčešći simptom je jak bol iza grudne kosti, koji može trajati duže od pola sata. Bol je često praćen osjećajem stezanja, pečenja ili cepanja i širi se u lijevo rame, ruku ili donju vilicu. Može biti popraćen preznojavanjem, slabošću, malaksalošću, gušenjem i jakim osjećajem straha. Kod dijabetičara bol može izostati, pa su prisutni drugi simptomi ključni za prepoznavanje.

Kako postupiti u slučaju infarkta?

Ukoliko se pojave simptomi, potrebno je odmah prekinuti fizičku aktivnost, uzeti nitroglicerin ispod jezika i brzo kontaktirati medicinsku pomoć. Preporučuje se sažvakati tabletu Andola (300 mg). Dijagnoza se potvrđuje EKG-om i laboratorijskim testovima. Najefikasnija pomoć je u prvih 2 sata nakon pojave simptoma putem lijekova i invazivnih metoda poput postavljanja stenta.

Dalji tok liječenja i rehabilitacija

Nakon akutne faze pacijent se hospitalizuje u koronarnu jedinicu, a potom započinje rehabilitacija. Svim pacijentima se preporučuje koronarografija nakon čega se donose odluke o daljem liječenju: medikamentozno, hirurški (baj-pas) ili intervencija stentom. Potrebno je doživotno uzimanje propisanih lijekova kako bi se spriječile nove komplikacije.