Alergije oka

22. December, 2018  •  Apoteke
alergije-oka_1472479093

Svaka treća osoba u razvijenim zemljama ima simptome alergija, pri čemu su oči zahvaćene kod 75 posto osoba sa simptomima alergije.

Danas najčešća očna alergija je sezonski konjunktivitis (upala spojnice) koji se pojavljuje u sklopu sezonskog rinokonjuktivitisa, poznatijeg pod nazivom polenska groznica. Za polensku groznicu karakteristični su:

  • svrab i blaže crvenilo očiju, nosa ili grla
  • curenje iz nosa, kijanje i kašljanje
  • povremeno su mogući slabost i umor te glavobolje zbog otekline sluznice sinusa

Sezonski alergijski konjuktivitis najčešće nije opasan po oči, ali svrab, natečenost i suzenje mogu značajno narušiti kvalitet života. Nešto su lakši simptomi kod takozvanog cjelogodišnjeg alergijskog konjunktivitisa čiji intenzitet raste početkom vlažne sezone na jesen kad je veća izloženost grinjama i spermi gljiva.

Druge manje česte očne alergije mogu biti značajno opasnije pa i ugroziti prednji prozirni dio oka - rožnjaču. U ovu grupu spadaju takozvani vernalni keratokonjunktivitis kod mlađih dječaka, atopijski keratokonjunktivitis kod osoba sa neurodermitisom te, nešto manje opasni, konjunktivitis velikih papila koji je čest kod nosioca kontaktnih sočiva. Ukoliko nosite kontaktna sočiva i svakodnevno osjećate smetnje nekoliko sati nakon stavljanja sočiva u oko svakako to napomenite tokom redovne kontrole. Uz probleme sa suznim filmom, ova kronična alergijska reakcija na materijal ili otopine za čuvanje kontaktna sočiva čest je uzrok problema u njihovom nošenju.

Od svih alergijskih reakcija u području oka, najveći strah izaziva akutni alergijski otok obrva i spojnica sa izrazito natečenim obrvama što često onemogućuje otvaranje oka. Iako za mnoge zastrašujući, ovaj oblik alergija u najvećem broju slučajeva prođe bez ikakvih posledica. Oprez je nužan zbog mogućnosti da alergijska reakcija zahvati disajne puteve pri čemu može doći i do gušenja. Dodatni razlog za odlazak oftalmologu je i mogućnost da se alergijska oteklina zamijeni sa celulitisom očnih duplji. Celulitis je karakterisan tvrdom, bolnom i crvenom kožom obrva i može biti opasan po život, posebno kod osoba sa slabijim imunitetom.

Liječenje i sprječavanje očnih alergija

Najbolji način liječenja je izbjegavanje dodira sa alergenima. Kako to najčešće nije moguće, u donjem dijelu teksta možete naći savjete kako se ponašati u vrijeme veće izloženosti najčešćim alergenima poput polena, grinja, životinjske dlake i sličnim. Ukoliko navedeni savjeti ne pomognu, javite se oftalmologu kako bi vam propisao odgovarajuće ljekove.

SEZONSKE ALERGIJE OČIJU - PRAKTIČNI SAVJETI

Izbjegavajte alergene

Za vrijeme visokih koncentracija polena u vazduhu, što manje otvarajte prozore na kući ili u autu, smanjite izlaske rano ujutro (najviše polena otpušta se oko 5 sati ujutro) kao i tokom sunčanih i vjetrovitih dana u vrijeme cvjetanja. Takođe, možete uključiti klima uređaje, jer noviji uređaji po pravilu imaju mikrofiltere koji zadržavaju dio polena.

Pri povratku kući skinite odjeću koju ste nosili izvan kuće i isperite kosu pod tušem. Osobama koje boluju od polenske groznice može pomoći i redovno ispiranje nosa fiziološkim rastvorom, te kapanje vještačkih suza bez konzervansa u oči.

Ukoliko ste alergični na životinjsku dlaku, grinje i spore gljiva uklonite tepihe, zavjese i posteljinu punjenu perjem iz soba, češće usisavajte (usisavači sa mikrofilterima ili vodom), te ne puštajte kućne ljubimce u spavaću sobu. Po potrebi nabavite uređaje za smanjenje vlage u vazduhu i pročistače vazduha.

Izbjegavajte mirisne osvježivače prostora i mirisne svijeće. Nova istraživanja pokazala su da pogoršavaju simptome alergijskih reakcija.

Ne trljajte oči

Bolje ukapajte vještačke suze bez konzervansa i stavite hladne obloge na oči kako bi smanjili upalu i koncentraciju alergena u očima. Izbjegavajte obloge od kamilice, meda i sličnih proizvoda!

Ukoliko se svrab, oteklina i drugi simptomi alergija pogoršavaju obavezno posjetite doktora. Ne kapajte kortikosteroidne ili druge protivupalne ljekove bez nadzora doktora jer isti mogu biti štetni po zdravlje!

Osobe koje duže vrijeme imaju probleme sa alergijama već su upoznate sa antihistaminskim ljekovima. Najčešće se propisuju loratadin (Belodin, Claritine, Flonidan, Rinolan, Contral), feksofenadin (Telfast), cetirizin (Letizen), levocetirizin (Xyzal) i dezloratadin (Aerius). Glavni nedostatak tableta sa antihistaminicima njihov je nepovoljni uticaj na suzni film oka, zbog čega se propisuju uglavnom kod izraženih simptoma alergijske hunjavice. Kod izraženijih simptoma mogu pomoći intranazalni dekongenstivi ili kortikosteroidi u obliku sprejeva za nos te kod određenih osoba hiposenzibilizacija.

Kapi za oči - bez recepta doktora

Za osobe kod kojih prevladavaju očni simptomi najčešće se propisuju ljekovi u obliku kapi za oči. Bez recepta doktora mogu se nabaviti vještačke suze bez konzervansa sa natrijevim hijaluronatom (Moisture drops UNIDOSE), sa hijaluronatom i deksapantenolom (Bepanthol), kao i vještačke suze sa konzervansima koji se razlažu na dnevnom svijetlu (Refresh-Contacts, Blink). Osim što vlaže oko, vještačke suze pomažu i kod ispiranja alergena sa površine oka.

Postoje i takozvane vazokonstrikcijske kapi koje djeluju na smanjenje crvenila oka, poput kapi sa tetrizolinkloridom sa ili bez konzervansa (Visine Classic i Visine Pure Tears). Nažalost, nakon dužeg korišćenja vazokonstrikcijskih kapi javlja se tolerancija i potreba za sve češćim kapanjem ovih kapi.

Kapi za oči - na recept doktora

Stabilizatori mastocita lodoksamid (Alomide), kromolin (Cromolom), nedokromil (Alocril) i pemirolast (Alamast) djeluju na početku ciklusa alergijske reakcije i sprječavaju ranu i kasnu fazu alergijskog odgovora. Imaju vrlo malo nuspojava i jedini nedostatak im je vrlo postupan učinak zbog čega je važno ove kapi početi kapati prije izraženih simptoma alergijskog konjunktivitisa.

Antihistaminici smanjuju djelovanje histamina, glavne molekule koja izaziva osjećaj svraba, crvenila i otekline spojnica oka. U ovu skupinu kapi spadaju levokobastin (Livostin), azelastin (Optivar), ketotifen (Zaditor), emadastin (Emadine) i drugi. Glavni im je nedostatak dejstvo od svega nekoliko sati. Za razliku od stabilizatora mastocita, djelovanje ovih kapi počinje u roku od nekoliko minuta nakon kapanja.

Kapi sa višestrukim učinkom zapravo su kombinacija postojećih kapi. Najvažniji predstavnik kombinovanih kapi u današnje vrijeme je olopatadin (Opatanol, Patanol, Pataday) koji je jedan od trenutno najčešće propisivanih ljekova protiv očnih alergija u zapadnim zemljama. Razlog tome je kombinacija učinka antihistaminika i stabilizatora mastocita zbog čega povoljan učinak nastaje ranije i traje duže. Pritom je podnošljivost jednako dobra kao i kod zasebnih kapi, a nuspojave izrazito rijetke.

U protivupalne kapi ubrajamo dvije vrste ljekova: kortikosteroide i nesteroidne protivupalne ljekove (eng. nonsteroidal anti-inflammatory drugs, NSAID).

Kortikosteroidne kapi imaju izrazito jak učinak, mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija, poput visokog očnog pritiska, očnih infekcija i očne mrene, ukoliko se kapaju duže vrijeme i bez nadzora oftalmologa. Zbog toga se ove kapi propisuju samo kod težih oblika alergijskog konjunktivitisa ili kratkotrajno prije prelaska na druge kapi sa manje nuspojava. Najčešće se propisuju kapi i masti sa deksametazonom (Maxidex, Spersadex), te kapi sa nešto blažim fluorometolonom (Efflumidex, FML, Fluoropos) i loteprednolom (Alrex, Lotemax).

Nesteroidne protivupalne kapi osim protivupalnog učinka utiču i na nervne zavšetke u spojnici oka čime smanjuju osjećaj svraba. Predstavnici ove grupe ljekova su diklofenak (Voltaren), ketorolak (Acular, Acuvail) i suprofen (Profenal). Zbog brojnih nuspojava, i kod ovih kapi se preporučuje kapanje u kraćem vremenskom razdoblju pod nadzorom oftalmologa.

 

Izvor: Cybermed.hr