Iglena biopsija štitne žlezde: kako se izvodi, priprema i važnost za dijagnozu nodusa

Uvod u funkciju štitaste žlezde

Štitasta žlezda (glandula thyreoidea) jedna je od najvećih i najvažnijih žlezda u tijelu. Smještena na prednjoj strani vrata, proizvodi hormone koji regulišu metabolizam svih tkiva. Kada se pojave čvorići nepoznate prirode, primjenjuje se iglena biopsija štitne žlezde radi precizne dijagnostike.

Procedura iglene biopsije štitne žlezde

Iglena biopsija, poznata i kao Fine needle aspiration, podrazumijeva uzimanje obriska tkiva tankom iglom. Postupak traje oko 30 minuta i pomaže u razlikovanju benignih od malignih promjena. Biopsija se radi ambulantno. Prije intervencije, na mjestu uboda se koža dezinfikuje, a po potrebi se aplicira lokalni anestetik.

Ultrazvuk prati lokalizaciju čvorića, čime se povećava preciznost. Uzorak se uzima tankom iglom te šalje u laboratoriju na analizu. Tokom postupka važno je ne pomjerati se, ne kašljati, ne govoriti i ne gutati pljuvačku kako bi analiza bila uspješna.

Priprema za iglenu biopsiju

Prije biopsije neophodna je konsultacija sa ljekarom. Neophodno je uraditi krvnu sliku i testove zgrušavanja krvi. Treba informisati ljekara o svim lijekovima koje koristite, naročito ako su u pitanju lijekovi za razređivanje krvi (npr. Aspirin, Plavix, Farin). U tom slučaju, terapiju treba privremeno prekinuti zbog rizika od krvarenja.

Na dan procedure preporučuje se udobna odjeća i skidanje nakita.

Moguće komplikacije i rezultati biopsije

Iako je procedura sigurna i gotovo bezbolna, mogu se javiti blag otok, crvenilo ili bol. Rijetke komplikacije uključuju krvarenje i infekciju. U slučaju intenzivnog bola, otežanog disanja ili promjene glasa, potrebno je odmah se javiti ljekaru.

Rezultati biopsije stižu za nekoliko dana do dvije sedmice i određuju da li je promena benignog, sumnjivog ili malignog karaktera. Na osnovu nalaza, ljekar postavlja dijagnozu i određuje terapiju ili dalje hirurške korake.