Kako Antibiotici Djeluju na Bakterije i Zašto Je Rezistencija na Antibiotike Globalni Problemi

Osnovno djelovanje antibiotika

Antibiotici su supstance koje uništavaju mikroorganizme ili sprječavaju njihovo razmnožavanje u živom organizmu. Njihov učinak na bakterije može biti baktericidan, što znači da ubijaju ciljnu bakterijsku ćeliju, ili bakteriostatski, inhibirajući njen rast i razmnožavanje.

Mehanizmi djelovanja antibakterijskih lijekova

Glavni mehanizmi antibiotika uključuju:

• Inhibiciju sinteze ćelijskog zida bakterija
• Inhibiciju funkcije ćelijske membrane
• Inhibiciju sinteze proteina
• Inhibiciju sinteze nukleinskih kiselina
• Inhibiciju metabolizma folata

Rezistencija na antibiotike

Rezistencija predstavlja otpornost bakterija na dejstvo antibiotika. Mehanizmi rezistencije su različiti, kao što su enzimatska inaktivacija antibiotika, promjene ciljnog enzima, promjene propustljivosti ćelijske ovojnice, modifikacija ribozoma i izmjena metaboličkih puteva. Urođena rezistencija nastaje kada bakterija nema ciljnu strukturu za djelovanje lijeka.

Brzi razvoj rezistencije

Plazmidi i transpozoni omogućavaju brzu pojavu i prenos rezistencije između različitih sojeva bakterija. AntibioGram, test osetljivosti bakterija na antibiotike, pomaže u odabiru efikasne terapije i sprečava nepravilnu upotrebu antibiotika.

Širenje i prevencija rezistencije

Antimikrobna rezistencija (AMR) nastaje prirodnim procesom promjene genetskog materijala, a ubrzava je nepravilna upotreba antibiotika, poput korišćenja kod virusnih infekcija ili u stočarstvu za rast životinja. Rezistentni mikroorganizmi mogu se pronaći kod ljudi, životinja i u životnoj sredini poput vode ili tla.

Kako spriječiti rezistenciju

Organizacije poput Svjetske zdravstvene organizacije promovišu odgovornu i racionalnu upotrebu antibiotika. Važno je precizno dijagnosticirati bakterijsku infekciju prije propisivanja antibiotika, a mikrobiološka dijagnostika i antibiogram pomažu pri odabiru odgovarajuće terapije. Uzorci s mjesta infekcije (brisevi grla, nosa, kože, rana, urina i drugih) se sade na hranjive podloge radi identifikacije bakterije i provjere njenog osjetljivosti na antibiotike.