Liječenje povišenog holesterola

Postoji nekoliko grupa ljekova koji snižavaju nivo holesterola u krvi (fibrati, smole koje vežu žučne kiseline, inhibitori HMG-CoA-reduktaze - statini).

 

• Koji ljekovi snižavaju nivo holesterola u krvi? 

• Treba li prekinuti liječenje kada se postignu željene vrijednosti holesterola?

• Da li je samo liječenje zbog visokog nivoa holesterola dovoljno da se smanji opasnost pojave bolesti srca i krvnih žila?

• Kako ću znati da li već imam koronarnu bolest?

• Zašto liječenje ima smisla?

Koji ljekovi snižavaju nivo holesterola u krvi?

Važno je imati na umu da lijek ne zamjenjuje dijetu. Uz uzimanje ljekova uvijek se pridržavajte preporuka o dijeti.

Postoji nekoliko grupa ljekova koji snižavaju nivo holesterola u krvi (fibrati, smole koje vežu žučne kiseline, inhibitori HMG-CoA-reduktaze - statini). Ovi lijekovi se razlikuju kako po mehanizmu djelovanja, tako i po podnošljivosti i djelotvornosti (npr. neki učinkovitije snižavaju holesterol, neki trigliceride...). Prema tome, Vaš ljekar će Vam preporučiti najprimjereniji lijek za Vas.

Važno je imati na umu da lijek ne zamjenjuje dijetu. Uz uzimanje ljekova uvijek se pridržavajte preporuka o dijeti.

Treba li prekinuti liječenje kada se postignu željene vrijednosti holesterola?

Odgovor je jasan: NE!

Možda neupućene može zbuniti što će se već nakon nekoliko nedelja ili mjeseci upotrebe lijeka vrijednosti laboratorijskih nalaza sniziti do poželjnih. Medjutim, treba znati da će prestankom uzimanja ljekova, nivo holesterola ubrzo opet narasti. Zato lijek valja uzimati stalno, bez prekida.

Da li je samo liječenje zbog visokog nivoa holesterola dovoljno da se smanji opasnost pojave bolesti srca i krvnih žila?

Povišen nivo holesterola je vrlo važan, ali ne i jedini činioc rizika. Potrebno je otkriti i ostale (uz pomoć svog ljekara porodične medicine) i, ako postoje, uticati i na njih.

Ostali najvažniji činioci rizika su:

Povišen krvni pritisak

Zamolite svog ljekara porodične medicine da Vam povremeno (npr. dva puta godišnje) izmjeri krvni pritisak čak i ako mislite da je normalan. Vrijednosti iznad 140/90 mmHg danas se smatraju povišenim.

Debljina (pretilost)

Već gubitak od 5 kg prekomjerne tjelesne težine povoljno utiče na: krvni pritisak, nivo glukoze u krvi... Ne zaboravite da mršavljenje treba sprovoditi postupno, kontrolom prehrane, a ne drastičnim dijetama.

Šećerna bolest

Šećernu bolest već u početku valja vrlo ozbiljno shvatiti i pridržavati se savjeta o prehrani i liječenju.

Nedovoljna tjelesna aktivnost

Nije nužno biti sportista. Ako se ne bavite sportom, nemojte se odmah upisati u sportski klub ili se mučiti sa džogiranjem. Mnogima su dovoljne i svakodnevne 30-minutne, ali brze šetnje. U poštu podjiite pješke, a ne automobilom; popnite se uvijek stepenicama, a ne liftom do stana... Važno je prilagoditi aktivnost mogućnostima, a tako da ne nastanu oštećenja zglobova i mišića, te da se pretjerivanjem ne izazovu srčane smetnje.

Pušenje

Štetnost pušenja je neupitna. Prema tome, obavezno prestanite sa pušenjem. Ako Vam to nikako ne uspijeva, barem smanjite broj cigareta dnevno.

Važno je znati da se nepovoljan učinak činioca rizika za bolesti srca i krvnih žila ne sabira, već se množi. Na primjer, to znači da osoba koja puši cigarete ima tri puta veći rizik od nepušača, osoba s povišenim nivoom holesterola u krvi, takodje ima tri puta veći rizik od one koja ima normalan holesterol, a ako osoba ima istovremeno oba činioca rizika, onda je njen rizik sedam puta veći od nekoga ko ne puši i ima normalan nivo holesterola (dakle 3+3=7).

Još je važnije znati da se na činioce rizika dobrim dijelom može uticati prvenstveno vlastitom voljom, tj. promjenom načina života. Loše navike u prehrani i kretanju nisu nastale preko noći pa se neće moći tako brzo ni promijeniti.

Zadajte sebi male, realne ciljeve i pokušajte ih ostvariti jedan po jedan. Kada ste dostigli jedan cilj, krenite korak naprijed prema drugom cilju. Male pobjede ne samo da smanjuju opasnost od bolesti, već poboljšavaju i raspoloženje i samouvjerenost.

Kako ću znati da li već imam koronarnu bolest?

Bolovi traju nekoliko minuta, a većina bolesnika ih opisuje kao pritisak iza grudne kosti.

Tipični simptomi koronarne bolesti jesu bolovi u prsima koji se javljaju u naporu, a prestaju vrlo brzo čim se tjelesno naprezanje prekine. Bolovi traju nekoliko minuta, a većina bolesnika ih opisuje kao pritisak iza grudne kosti. Mogu se širiti u lijevu ruku ili obije ruke, sve do laktova, pa i do šaka, čak i u vilici. To se naziva angina pektoris.

Medjutim, mnogi bolesnici nemaju nikakvih tegoba, odnosno simptoma, iako već imaju znatna suženja koronarnih arterija. To se jednostavno može otkriti snimanjem EKG-a u testu opterećenja (ergometrija). Zato je dobro da muškarci stariji od 40 godina, a žene starije od 50 godina, jednom godišnje podju na sistematski pregled koji će uključivati i taj test.

Najteži oblici koronarne bolesti jesu infarkt srca i iznenadna smrt. Ponekad, čak, posebno kod starijih bolesnika, postupno nastaje srčano zatajivanje zbog suženja koronarnih arterija srca. Praćeno je oteklinama potkoljenica, zadahom, osjećajem nedostatka vazduha pri ležanju. Naš zajednički cilj je spriječiti ili odložiti nastanak tih bolesti pravovremenim liječenjem stanja koje pridonosi njihovoj pojavi - liječenjem hiperholesterolemije i uklanjanjem drugih činioca rizika.

Zašto liječenje ima smisla?

Primjena ljekova iz grupe statina, izaziva mnoge povoljne promjene u gradji plaka, a koje imaju za posledicu njegovo učvršćivanje.

Ako je povišen nivo holesterola u krvi otkriven prije pojave bolesti (koronarne bolesti, znatnog suženja arterija nogu, infarkta srca, moždanog udara), smisao liječenja je jasan: dovesti nivo holesterola do normalnog i spriječiti pojavu bolesti. Pri tome, naročitu korist od liječenja će imati one osobe koje imaju izrazitije povišen nivo holesterola ili one koje uz povećani holesterol imaju i druge činioce rizika za bolesti kardiovaskularnog sistema (šećernu bolest, povišen krvni pritisak, prekomjernu tjelesnu težinu, puše, nedovoljno se kreću, itd...).

Često se postavlja pitanje: Ako su promjene na žilama uznapredovale i simptomi bolesti već postoje, što onda donosi liječenje? Liječenje i tada itekako ima smisla i to zbog toga da se:

o spriječi napredovanje te bolesti i pojava novih, možda još težih oblika bolesti;

o spriječe oštećenja i na drugim organima;

o postojeće aterosklerotske promjene smanje, pa se time poveća protok krvi kroz sužene žile;

o izazovu strukturne promjene u plakovima, koje će ih "stabilizovati", tj. smanjiti njihovu sklonost pucanju i stvaranju krvnih ugrušaka (koji su uzrok iznenadnom začepljenju žile).

Naime, dokazano je da se aterosklerotske nakupine mogu do odredjene mjere povući, ako se nivo holesterola smanji. Primjena ljekova iz grupe statina, izaziva mnoge povoljne promjene u gradji plaka, a koje imaju za posljedicu njegovo učvršćivanje (stabilizaciju).

Izvor: Plivazdravlje.hr