Sve Što Trebate Znati o Holesterolu: Rizici, Kada Mjeriti i Kako Sačuvati Srce

Šta je holesterol i zašto je bitan?

Holesterol je masnoća koju jetra proizvodi, a unosimo je i hranom. Neophodan je za stvaranje hormona kortikosteroida, uključujući polne hormone kao što su estrogen, progesteron i testosteron. Takođe je ključan za proizvodnju žučnih soli, neophodnih za varenje masti, kao i za izgradnju ćelijskih membrana. Prisutan je u krvi svakog čovjeka, a njegov normalan nivo ne bi smio prelaziti 5,2 mmol/l.

Loš i dobar holesterol

Holesterol se u krvnoj slici dijeli na LDL (loš) i HDL (dobar). LDL, tj. holesterol male gustine, može izazvati aterosklerozu taloženjem u zidove krvnih sudova, dok HDL štiti krvne sudove od začepljenja. Poželjno je da HDL bude 1,6 mmol/l ili više, a LDL ispod 3,4 mmol/l.

Kada je potrebna kontrola holesterola?

Osobama s porodičnom istorijom srčanih bolesti i pušačima preporučuje se prva kontrola već sa 20 godina. Muškarcima se zatim mjerenje preporučuje svake tri godine od 45. godine, a ženama od 55. zbog zaštite koju pruža estrogen do menopauze.

Faktori rizika i genetska predispozicija

Muškarci su podložniji zbog testosterona koji smanjuje HDL holesterol. Povišen holesterol nije uvijek povezan s viškom težine; genetski faktori često igraju ključnu ulogu. Međutim, centralna debljina povećava rizik jer masnoće s tog područja kod žena preko 80 cm i muškaraca preko 94 cm lako prelaze u jetru i dovode do rasta LDL holesterola.

Zdrava ishrana i liječenje

Nepravilna ishrana česta je uzročnica visokog holesterola, naročito konzumiranje žumanaca, iznutrica, putera, suhomesnatih proizvoda i crvenog mesa. Preporučuje se raznovrsna ishrana s puno voća, povrća i ribe umjesto crvenog mesa. U slučaju genetskih problema, ponekad su potrebni statini koji smanjuju sintezu holesterola u jetri i pospješuju njegovo uklanjanje iz krvi. Statini imaju minimalne nuspojave, a najčešći problem, bolovi u mišićima, su rijetki.

Kome je potrebna veća briga?

Osobe s porodicama koje su imale rani infarkt ili moždani udar trebaju češće kontrolisati holesterol i krvni pritisak. Dobro je znati rizike i redovno pratiti nivo holesterola da bi se prevenirale kardiovaskularne bolesti poput srčanog udara i moždanog udara.