Kako Prepoznati i Reagovati na Električni Udar: Važni Savjeti za Sigurnost i Prvu Pomoć

Uticaj Jednosmerne i Naizmenične Struje na Ljudski Organizam

Postoje dvije vrste električne struje: jednosmerna i naizmenična, koje različito utiču na žive organizme. Jednosmerna struja teče kroz vodič u jednom smjeru, od pozitivnog ka negativnom polu, i smatra se da je za čovjeka četiri puta manje opasna u odnosu na naizmeničnu. Opasnost od električne struje na čovjekovo tijelo zavisi od faktora kao što su napon, jačina, frekvencija, otpor tijela, dužina trajanja djelovanja kao i uslovi uključivanja u strujno kolo.

Napon i Opasnosti Po Život

Najrizičniji su niskonaponski udari u rasponu od 110 do 500 volti, dok se struja preko 500 volti smatra visokonaponskom i izaziva ozbiljnije povrede ili smrt. Povrede mogu nastati i bez direktnog kontakta, kao što su električni lukovi prilikom blizine visokonaponsnih provodnika, naročito u vlažnim uslovima.

Posljedice Električnog Udar

Na mjestu ulaza i izlaza struje u tijelo javljaju se opekotine teške poput onih od vatre i može doći do razaranja tkiva usljed elektrolitičkog djelovanja. Struja prelazi kroz tijelo putem najmanjeg otpora, krećući se preko vlažnih područja kože. Električni udar izaziva gubitak svijesti, grčeve mišića, duševne poremećaje i može dovesti do smrtnog ishoda zbog oštećenja mozga usljed krvarenja.

Klinička Slika Električnog Udara

Udar struje izaziva prekid disanja, gubitak svijesti i prestanak rada srca. Udar može pratiti toničko-klonički grčevi i opekotine na mjestu kontakta. Udar groma ima slične simptome, uključujući gubitak pamćenja, mišićne grčeve i mogućnost smrtnog ishoda. Povređeni često nakon udara ostaju oduzeti ili imaju teške neurološke posljedice.

Kako Postupiti pri Električnom Udaru?

Prva mjera je što hitnije prekinuti dotok električne struje - isključiti izvor napajanja ili odviti osigurač. Ukoliko je to nemoguće golim rukama koristiti izolacione materijale poput debelih gumenih rukavica ili suvog tekstila. Držati se na sigurnoj udaljenosti od visokonaponskih uređaja barem 10 metara. Zatim odmah započeti kardiopulmonalnu reanimaciju: veštačko disanje usta na usta i spoljna masaža srca u tačnom ritmu i tehnici. Proveravati uspješnost reanimacije praćenjem pulsa i pokreta grudnog koša.

Zbrinjavanje Povreda i Transport

Nakon oživljavanja voditi računa o povredama kože i opekotinama – pažljivo skidati odeću samo ako nije zalepljena za kožu i pokriti rane sterilnim materijalima. Ne koristiti masti ili praške na opekotine i obezbijediti da povrijeđeni unosi što više tečnosti. Povrijeđenog je neophodno hitno transportovati u bolnicu radi daljeg tretmana i medicinske pomoći.