Kontaktna sočiva ili naočare: Prednosti, mane i savjeti za pravilno nošenje i održavanje vida

Osnovne opcije za korekciju vida

Osobama sa problemima vida na raspolaganju su tri osnovna rješenja: nošenje naočara, kontaktnih sočiva ili hirurška korekcija refrakcije koja se primjenjuje samo kod određenog broja pacijenata. Kontaktna sočiva su plastični optički pomagala koja ispravljaju refrakcione greške kao što su kratkovidost, dalekovidost, astigmatizam, prezbiopija i keratokonus. Za razliku od naočara, kontaktna sočiva se direktno postavljaju na oko, postajući sastavni dio vida.

Prednosti kontaktnih sočiva

Kontaktna sočiva pružaju bolju vidnu oštrinu, posebno kod astigmatizma, visokih dioptrija i određenih očnih bolesti. Omogućavaju široko vidno polje i prirodniji pogled, što je naročito značajno za vozače, sportiste i fotografe. Za razliku od naočara, korekcija oba oka je moguća i ako postoji velika razlika u dioptriji. Sportske aktivnosti postaju dostupnije jer sočiva ne smetaju kao naočare. Takođe, kontaktna sočiva nisu podložna magljenju ili kvasanju zbog vremenskih uslova, te ne ostavljaju crvene tragove na nosu ili ušima. Mogu se koristiti u kombinaciji sa modernim sunčanim naočarima i čak mijenjati boju očiju, a postoje i opcije za povremeno nošenje tokom posebnih prilika.

Loše strane i važna pravila korištenja

Nedostatak je što se sočiva moraju uklonjivati prije spavanja, osim ako su posebno predviđena za produženo nošenje. Redovna i temeljna higijena je neophodna radi sprječavanja infekcija i oštećenja, uključujući čišćenje, dezinfekciju i enzimski tretman. Sočiva imaju rok trajanja i treba ih zamjenjivati prema preporuci oftalmologa. Neophodno je koristiti samo preporučene rastvore za čišćenje, izbjegavajući kućne hemikalije ili razrjeđivanje rastvora vodom. Od suštinskog je značaja ovlaživanje sočiva jer svakodnevne aktivnosti i faktori okoliša mogu uzrokovati suhoću oka i neudobnost.

Fitovanje i vrste sočiva

Kontaktna sočiva se dijele prema materijalu na tvrda gas nepropusna (PMMA), tvrda gas propusna (RGP), meka hidrogel sočiva i hibridna sočiva. Fitovanje mekih sočiva se smatra idealnim ako ispunjava principe tri tačke dodira na oku, dok tvrda sočiva zahtijevaju prilagođavanje dužine nošenja i redovne kontrole kod stručnjaka.

Redovne kontrole i čistoća

Važno je posjećivati redovne kontrole kod oftalmologa kako bi se pratilo privikavanje na sočiva i zdravlje očiju. Prije rukovanja sočivima, potreban je temeljitim pranje ruku i pridržavanje svih uputstava za održavanje. Nošenje naočara ostaje neophodno jer sočiva ne mogu u potpunosti zamijeniti njihovu primjenu u svim situacijama.

Kratka istorija kontaktnih sočiva

Prvo kontaktno sočivo od stakla izradio je Leonardo da Vinci početkom 16. vijeka, a masovna proizvodnja tvrđih sočiva od PMMA materijala započela je 1948. godine. Mekana sočiva su se pojavila početkom 1960-ih zahvaljujući čehoslovenskom hemičaru Otu Wichterleu i saradnicima, a njihova popularnost i primjena značajno su porasli do danas.