Koronarografija: Zlatni standard za dijagnozu koronarne bolesti srca i njena primjena

Šta je koronarografija?

Koronarografija predstavlja dijagnostičku proceduru koja se smatra zlatnim standardom u dijagnostici koronarne bolesti srca. Ova bolest obuhvata širok spektar stanja, od stabilne angine do iznenadne srčane smrti, a zajednički nazivnik svih faza je postojanje promjena na unutrašnjoj stijenci koronarnih arterija koje snadbijevaju srčani mišić.

Simptomi i indikacije

Kada sužavanje arterija prelazi 60%, javljaju se simptomi, najčešće bol u grudima, što je znak da krvni protok nije dovoljan da zadovolji potrebe srca.

Izvođenje koronarografije

Procedura se izvodi u potpuno sterilnim uslovima kako bi se spriječile moguće infekcije. Pristup se najčešće ostvaruje preko femoralne arterije u preponi, mada može biti i preko radijalne ili brahijalne arterije. Nakon lokalne anestezije, kroz arteriju se uvodi žica, zatim dilatator i na kraju kateter prilagođen anatomiji pacijenta.

Koronarografijom se detaljno snimaju obje glavne koronarne arterije, lijeva i desna, koristeći kontrastno sredstvo na bazi joda koje se ubrizgava kroz kateter. Snimci se prave iz više uglova kako bi se precizno uočila prisutna suženja koja mogu biti nepravilne i asimetrične.

Završetak i analiza

Nakon pregleda, svi instrumenti se pažljivo izvlače, a krvarenje se zaustavlja pritiskom ili posebnim sistemima. Na osnovu snimaka, ljekar predlaže nastavak liječenja: konzervativnu terapiju lijekovima, perkutanu koronarnu intervenciju sa ugradnjom stentova ili kardiohiruršku operaciju kao što je by-pass.

Organizacija tima

Tokom koronarografije, pacijent ostaje svjestan i može prijaviti sve tegobe. Proceduru izvodi tim koji uključuje ljekara, dvije medicinske sestre, rendgen tehničara i bolničara.