Sve Što Trebate Znati o Elektroencefalografiji: Metode, Indikacije i Značaj EEG Snimanja Mozga

03. September, 2025  •  Apoteke
Sve Što Trebate Znati o Elektroencefalografiji: Metode, Indikacije i Značaj EEG Snimanja Mozga

Šta je Elektroencefalografija?

Elektroencefalografija (EEG) je neurofiziološka tehnika koja snima električnu aktivnost mozga pomoću elektroda postavljenih na glavu ili unutar moždanog tkiva, posebno u pripremi za operacije epilepsije. Dobijeni zapis nazivamo elektroencefalogramom, koji se nekada beležio na papiru, a danas pretežno digitalno putem računara.

Priprema i izvođenje EEG snimanja

Za snimanje je važno da kosa bude čista, suva i bez laka ili gela. Pacijent treba da bude odmoran i sit. U posebnim situacijama može biti potrebna deprivacija sna. Snimanje je bezbolno, traje do 30 minuta i izvodi se sa elektrodama u specijalnoj kapici. Tokom postupka ideja je praćenje spontane moždane aktivnosti, uz eventualne zadatke poput otvaranja i zatvaranja očiju, dubokog disanja ili svetlosne stimulacije.

Vrste moždanih talasa u EEG-u

EEG beleži talase različitih frekvencija: delta (<4 Hz), teta (4-8 Hz), alfa (8-13 Hz) i beta (preko 13 Hz). Alfa talasi su prisutni u budnom mirnom stanju, dok beta talasi dominiraju tokom mentalnih aktivnosti. Teta talasi često se javljaju kod dece ili u stresnim situacijama, a delta talasi su sporiji i prisutni najčešće u snu.

Kliniški značaj i indikacije

EEG se koristi za dijagnostiku epilepsije, poremećaja svesti, intrakranijalnih procesa, poremećaja spavanja, infektivnih i vaskularnih oštećenja mozga, intoksikacija, trauma i neurodegenerativnih bolesti. EEG može otkriti epileptiformne promene kao što su šiljci i oštri talasi, ukazujući na epileptičnu aktivnost.

Različite EEG metode

Osim standardnog EEG snimanja sa površinskim elektrodama, postoje i složenije metode: stereoencefalografija (dubinske elektrode), elektrokortikografija (registracija direktno sa mozga tokom hirurških zahvata), poligrafija (istovremeno praćenje više biosignala), holter EEG (dnevno praćenje aktivnosti) i EEG kartografija (topografska analiza moždane aktivnosti). Sve ove tehnike doprinose preciznijoj dijagnostici i terapiji.