Najefikasnije metode liječenja autizma: HBOT terapija i Early Start Denver Model donose značajna poboljšanja

Zašto je rana dijagnoza i prilagođena terapija ključna

Liječenje autizma treba započeti odmah nakon dijagnoze jer tada postiže najbolje rezultate. Kod težih oblika autizma, samostalan život gotovo nije moguć, dok je kod blažih oblika cilj terapije poboljšanje svakodnevnog funkcionisanja deteta. Terapija mora biti individualno prilagođena potrebama djeteta, jer jednolični pristup ne daje dobre rezultate. Rana i intenzivna edukacija te bihevioralna terapija mogu pomoći detetu da razvije samostalnost, socijalne i radne vještine.

Razumijevanje i podrška djetetu sa autizmom

Svi koji sudjeluju u tretmanu trebaju shvatiti da autistična djeca imaju emocije i potrebe. Potrebni su im oslonac, nježnost i želja da ih neko razumije. Za njih je komunikacija veliki napor, stoga je važno odgovarati im ljubavlju i brigom kako bi se osjećali sigurnima i sretnima u svom svijetu.

Lijekovi u liječenju autizma

Lijekovi se često primjenjuju za ublažavanje pratećih problema kod autizma. U SAD-u više od polovine djece prima lijekove za grčenje mišića, antidepresive, antipsihotike i stimulanse. Ipak, nijedan lijek ne uklanja glavne simptome autizma kao što su socijalni poremećaji i problemi u komunikaciji. Istraživanja o sigurnosti i efikasnosti lijekova kod adolescenata i odraslih su još uvijek oskudna.

Hiperbarična oksigenoterapija (HBOT) kao perspektivna metoda

U posljednjih nekoliko godina HBOT pokazuje dobre rezultate u liječenju autizma, ali zbog tehnoloških zahtjeva i otpora nekih ljekara i farmaceutskih kuća, nije široko prihvaćena. Klinička istraživanja u SAD-u potvrdila su da HBOT značajno smanjuje simptome autizma, naročito kod djece mlađe od pet godina s blažim oblikom poremećaja. Oko 80% djece koja su prošla HBOT terapiju pokazala su poboljšanja bez zabilježenih nuspojava.

Early Start Denver Model (ESDM) – kombinacija bihevioralne analize i interpersonalnih tehnika

Drugo istraživanje koristilo je ESDM pristup koji kombinira bihevioralnu analizu i tehnike bazirane na međuljudskim odnosima. Djeca koja su prošla terapiju od 20 sati sedmično ostvarila su prosječno povećanje koeficijenta inteligencije za 18 bodova, značajno više u odnosu na kontrolnu grupu, koja je postigla samo 10 bodova poboljšanja.