Prva pomoć: Ključni koraci, sredstva i hitna reanimacija za spašavanje života

Šta je prva pomoć?

Prva pomoć obuhvata skup mjera i radnji kojima se spašava život i sprječava pogoršanje zdravstvenog stanja povrijeđenih i bolesnih. Primjenjuje se na mjestu nesreće ili na sigurnoj udaljenosti od mjesta povrede ili bolesti. Glavni cilj prve pomoći je očuvanje života i što brži transport unesrećenih u odgovarajuću medicinsku ustanovu.

Prva pomoć se razlikuje od stručne medicinske pomoći i može je pružati bilo ko obučen, bilo da je to ljekar, spasilac ili laik prisutan na mjestu događaja. Uvijek treba reagovati bez čekanja dolaska stručnog medicinskog tima jer od toga zavisi život unesrećene osobe.

Sredstva za prvu pomoć

Sredstva za prvu pomoć dijele se u tri vrste: standardna, priručna i improvizovana. Standardna su unaprijed pripremljena industrijska sredstva poput zavoja, gaze, hanzaplasta, makaza, trouglastih marama, rukavica i drugih koje treba koristiti kad god su dostupna. Priručna i improvizovana sredstva čine različiti komadi tkanina, štapovi ili drugi predmeti koji se koriste u hitnim situacijama kada standardna sredstva nisu pri ruci.

Pregled i trijaža unesrećenih

Pregled prve pomoći podrazumijeva procjenu stanja povrijeđenih, identifikaciju opasnosti i odabir najprikladnijih mjera. Pregled uključuje provjeru svjesti, vitalnih funkcija poput disanja i rada srca, te detaljan pregled radi otkrivanja skrivenih povreda. Trijaža je razvrstavanje povrijeđenih prema hitnosti njihove potrebe za pomoći i transportom u medicinsku ustanovu, a sastoji se od četiri prioriteta hitnosti.

Reanimacija – spasavanje života

Ako je osoba bez svijesti i bez vitalnih funkcija, započinje se reanimacija. Prvo se pozove hitna pomoć, osloni osoba da reaguje i provjeri disanje i puls. Kompresije grudnog koša izvode se ritmično, pritiskajući grudnu kost dlanovima sa opruženim laktovima. Nakon 15 kompresija sledi umjetno disanje sa zaključanim nosnicama. Postupak se ponavlja dok se ne vrate životne funkcije, ne stigne stručna pomoć ili od umora.

Vrste krvarenja i kako ih zaustaviti

Postoje arterijsko, vensko i kapilarno krvarenje. Arterijsko karakterišu mlazovi svijetle krvi, a vensko je obilno i tamnije boje. Kapilarno krvarenje je slabijeg intenziteta i brzo prestaje. Spoljašnje krvarenje može se zaustaviti prvom pomoći, dok unutrašnje zahtijeva medicinsku intervenciju. Znaci krvarenja uključuju blijedu, hladnu kožu, slab puls, brzo disanje i gubitak svijesti. Prevencija šoka uključuje zaštitu povrijeđenog i spasavanje od gubitka toplote uz stalno praćenje stanja.