Sve što morate znati o melatoninu: upotreba, dejstva i kada ga ne koristiti

Šta je melatonin?

Melatonin je hormon koji proizvodi pinealna žlijezda, poznata i kao epifiza, smještena na bazi mozga. Ova mala, ali vrlo vaskularizovana endokrina žlijezda smanjuje svoju veličinu neposredno prije puberteta, pri čemu se u njenom tkivu stvaraju konkretni kalcijum fosfata i karbonata, poznati kao pinealni pjesak, koji se mogu primijetiti i na rendgenskom snimku glave. Melatonin, često nazivan "hormonom noći", izlučuje se u krv i cerebrospinalnu tečnost, te je ključan za regulaciju ciklusa spavanja i budnosti. Njegova proizvodnja je povećana tokom noći, dok tokom dana ostaje na niskom nivou, a čitav proces kontrolišu simpatički nervni putevi putem noradrenalina.

Kada se melatonin koristi kao lijek?

Melatonin pomaže osobama da brže zaspu, spavaju duže i imaju kvalitetniji san, zbog čega se koristi kod poremećaja sna. Osobe koje dugo ne mogu da zaspu često ga primjenjuju, mada se stanje često vraća godinu dana nakon prestanka uzimanja. Lijekovi iz grupe beta blokatora mogu smanjiti nivo melatonina, pa se pretpostavlja da primjena melatonina može ublažiti probleme sa snom izazvane tim lijekovima, iako su potrebne dodatne studije za potvrdu.

Neželjena dejstva melatonina

Upotreba melatonina može izazvati glavobolju, dnevnu pospanost, vrtoglavicu i bol u stomaku. Savjetuje se da se nakon uzimanja ne upravlja vozilom između četiri i pet sati.

Kada melatonin nije preporučen?

Nema dovoljno istraživanja koja potvrđuju sigurnost melatonina u trudnoći i dojenju. Melatonin može izazvati pojačano krvarenje, povećati krvni pritisak kod pacijenata na određenim lijekovima i pogoršati simptome depresije. Kofein može smanjiti efekat melatonina pa se preporučuje izbjegavanje kofeinskih pića dok se uzima melatonin.

Širi spektar primjene melatonina

Primjena melatonina kao lijeka sve se više širi. Pozitivan efekat je dokazan u liječenju raka u kombinaciji sa hemioterapijom i kod endometrioze. Posebna pažnja usmjerena je na radnike u noćnim smjenama zbog povećanog rizika od nastanka karcinoma povezanim s poremećajem melatonina. Takođe, kod osoba sa neurodegenerativnim bolestima, autizmom ili depresijom uočeni su poremećaji u njegovom lučenju, ali su uzroci još uvijek nepoznati. Melatonin se smatra potencijalnom alternativom benzodijazepinima, što je područje istraživanja koje ostaje vrlo zanimljivo za medicinu u budućnosti.