Cervikalni sindrom

Smatra se da je preko 90% ljudi makar jednom u životu osjetilo bol u vratu. Bol i ukočenost su najčešći simptomi Cervikalnog sindroma, a kako naučnici tvrde, ova pojava je najčešće povezana sa prekomjernim sjedenjem i korištenjem kompjutera.

Klinička slika pacijenta sa cervikalnim sindromom karakteriše se prisustvom bolova i osjetljivosti u mišićima zadnje strane vrata, sa širenjem bola u potiljak, ramena ili medjulopatičnu regiju. Osjetljivost mišića može se javiti pri izvodjenju jednog ili više pokreta, a glavobolja je uobičajen simptom. Ovi simptomi su najčešće uzrokovani degenerativnim promjenama kičmenog stuba.

FAKTORI RIZIKA:

• Loše držanje tijela;
• Dugotrajno sjedenje;
• Rad za kompjuterom;
• Fizička neaktivnost;
• Izloženost stresu (vibracioni stres, dizanje tereta, ponavljajući stresovi);
• Povrede;
• Genetska predispozicija.

KINEZITERAPIJA

U programu liječenja cervikalnog sindroma najvažniju ulogu ima primjena fizikalne terapije, koja dovodi do poboljšanja cirkulacije, popuštanja mišićnog spazma i smanjenja i na kraju iščezavanja bolova.

Kod cervikalnog sindroma, osim fizikalne terapije, veoma su važne korektivne vježbe, vježbe istezanja, relaksacione metode. U rijetkim slučajevima je potrebno hirurško liječenje, i to ukoliko dodje do ozbiljnijeg oštećenja nerava.

Male promjene u svakodnevnom ponašanju, posebno kod pacijenata čija radna mjesta zahtijevaju dugo sjedenje i prinudan položaj tijela, mogu pomoći da se izbjegnu ili ublaže tegobe u vratnom dijelu kičme:

> Nastojte držati kičmu u uspravnom položaju dok sjedite;

> Izbjegavajte bilo kakve nagle pokrete ili pretjerana istezanja vratom;

> Redovno se krećite i budite fizički aktivni, a najmanje što možete je uraditi kratke vježbe istezanja na radnom mjestu;

> Izbjegavajte duge periode savijenog položaja glave, na primjer, tako što ćete podići monitor računara u visinu pogleda;

> Aktiviranje vrata i gornjih ekstremiteta u mjeri da se ne naruši antalgični (zaštitni) položaj;

> Istezanjem ili trakcijom vratne kičme postiže se rasterećenje i smanjenje bolova, pa samim tim i relaksacija, koja je neophodna za što brže smirivanje akutnih simptoma;

> Pacijent će izvoditi lagane, neopterećujuće vježbe, jer bi pretjerano naprezanje dovelo do pojačanja akutnih simptoma;

> Ne potcenjujte negativne efekte stresa - spazam mišića koji nastaje usled stresa tretirajte kineziterapijskim vježbama i relaksacionim masažama.

Autor: Aleksandra Maraš - Fizioterapeut i neurorazvojni Bobath terapeut (PZU fizikalna terapija Angela - Podgorica)